AVKF objavio prvi broj svog časopisa – “Fantastični vodič”

Pred drugi rođendan Udruženja Autostoperski vodič kroz fantastiku, i ujedno petoj godišnjici njihovog sajta, objavljen je prvi broj časopisa “Fantastični vodič”.

Fantastični vodič 1

Na ovom projektu radilo je skoro četrdeset saradnika − pisci, urednici, lektori i ilustratori, kako iz zemlje tako i iz celog regiona.

U broju su zastupljeni kako stručno-teorijski tekstovi, tako i osvrti na razna dela iz različitih oblasti, a tu su i tekstovi koji se bave manje poznatim oblastima fantastike. Veliki deo časopisa posvećen je fantastičnoj prozi, odnosno, pričama. Među dobro poznatim autorima našlo se i šest novih imena koji u “Fantastičnom vodiću” objavljuju svoje prvo delo.

Prvi broj nosi naslov “Tanka linija fantastičnog”, a naredni stiže sa temom Zov heroja. AVKF poziva sve pisce da im šalju radove za taj drugi broj.

“Književna fantastika” broj šest večeras u Kući kralja Petra

Promocija šestog broja Književne fantastike održaće se u četvrtak 11. jula 2019. s početkom u 19 časova u Kući kralja Petra I (Vase Pelagića 40, Senjak).

O časopisu će govoriti osnivač i ko-urednik, Dragoljub Igrošanac, kao i zastupljeni autori: dr Miomir Petrović, pisac, teoretičar umetnosti, teatrolog i dramaturg;  Nikola Dragomirović, strip kritičar; Mihajlo Vitezović, dramaturg i scenarista; Miloš Cvetković, filmski kritičar. Veče uređuje i vodi književnica Laura Barna.

Književna fantastika br. 6 i Kuća kralja Petra

Novi broj Književne fantastike zadržava kontinuitet tradicionalnog prikaza i predstavljanja domaćih, regionalnih i svetskih ostvarenja na polju naučne, epske, lirske fantastike, kao i uvid u aktuelnu srpsku i svetsku produkciju fantastičkog literarnog stvaralaštva. Objavljuje se jednom godišnje kroz saradnju sajta za promociju fantastične književnosti Art-Anima.com i Kontrast izdavaštva. Urednici su dr Mladen Jakovljević i Dragoljub Igrošanac.

Na promociji će biti reči o rodonačelniku moderne priče strave Edgaru Alanu Pou kome je simbolično posvećen novi broj časopisa. Takođe, razgovaraće se o sukobu i mirenju 19. i 21. veka na polju svetske i domaće fantastike; o preispitivanju granice između ljudskosti i mašine, odnosno, čoveka i tehnologije; o značaju i inspirativnosti književne prošlosti i kultnih autora fantastike za sadašnjost pa i budućnost fantastičke književnosti…

Predstavljanje časopisa Književna fantastika biće organizovano u sklopu autorskog projekta Laure Barne „Isidora nas sluša“, pod pokroviteljstvom Gradske opštine Savski venac, Kuće kralja Petra I i Udruženja građana „Organizacija“, uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije.

Ulaz na promociju je slobodan.

Danas razgovor o časopisu Književna fantastika na ”Danima Laze Kostića”

Centralna manifestacija Sajma knjiga u Novom Sadu, „Dani Laze Kostića“, ove godine će imati više od stotinu programskih celina, a jedna od njih biće posvećena časopisu Književna fantastika, javlja Art-Anima.

Ugledni pisac i književni kritičar Ilija Bakić naći će se u ulozi domaćina urednicima Književne fantastike Mladenu Jakovljeviću i Dragoljubu Igrošancu s kojima će razgovarati o brojevima časopisa objavljenim 2017. i 2018. godine, te predstojećem izdanju koje stiže krajem maja.

U fokusu razgovora naći će se i sajt Art-Anima.com, koji je poslužio kao kamen temeljac za razvoj samog časopisa, a biće reči i o savremenoj srpskoj i svetskoj sceni fantastike.

Razgovor će biti održan na bini u hali „Master“ Novosadskog sajma, danas s početkom u 11.15 časova.

Izašao Znak sagite broj 25!

ZS25

SADRŽAJ:

5222
ANGELINA MERINGER
REČ UREDNICE
5224
NORMAN SPINRAD
GODINE KUGE
5283
ANGELINA MERINGER
RAZGOVOR SA NORMANDOM SPINRADOM
5288
ROMANI NORMANDA SPINRADA
5292
NORMAN SPINRAD
AUTOBIOGRAFIJA
5332
LUCIJA KANADA
LIMINAL
5339
ADRIJAN SARAJLIJA
VI ŠTO MAŠTATE
5353
LADA VUKIĆ
GOSPODARICA VREMENA
5363
MIROLJUB TODOROVIĆ
KRATKE PRIČE (DESET KRATKIH PRIČA)
5368
ALEKSANDAR ĐUKANOVIĆ
PAN
5373
ALEKSANDAR ĐUKANOVIĆ
GRINGO
5385
VIOLETA IVKOVIĆ
HLADNA POVRŠINA ALEKSANDRA ĐUKANOVIĆA
5386
MILAN DRAŠKOVIĆ
SONETI STREPNJE I TAME (DESET SONETA)
5392
SLAVEN RADOVANOVIĆ
ŠNAJDERKA ZA MRTVE
5398
MIODRAG MILOVANOVIĆ
RAVNODUŠNOST CRVENOG SUNCA
5417
НИКОЛА БУБАЊА & АЛЕКСАНДАР Б. НЕДЕЉКОВИЋ
ПУТОВАЊЕ КРОЗ ВРЕМЕ КАО ИНСТРУМЕНТ КЛАСНИХ И НАЦИОНАЛНИХ ПРЕОКУПАЦИЈА У Х. Џ. ВЕЛСОВОЈ НОВЕЛИ ВРЕМЕПЛОВ И ПРИЧИ РАВНОДУШНОСТ ЦРВЕНОГ СУНЦА МИОДРАГА МИЛОВАНОВИЋА
5430
JELENA MARIĆEVIĆ BALAĆ
LIRSKO-ONIRIČKI MODEL SRPSKE POSTMODERNE PROZE
5436
NATAŠA MILIĆ
SPIRIDONOVA POTERA ZA NEUHVATLJIVIM
5447
NATAŠA MILIĆ
TAMNI VILAJET 2
4453
ALEKSANDAR B. NEDELJKOVIĆ
KROZ 200 MILIONA GODINA: PLOVIMO ZA VIZANTIJU, SA ROBERTOM SILVERBERGOM
5466
IVAN NIKOLIĆ
SENKA
5488
MARIA MILOSAVLJEVIĆ
ČUDNA RUBRIKA (O FILMOVIMA KOJE MOŽDA NIKADA NEĆETE GLEDATI)
5493
NENAD POLIMAC
POSLEDNJI SRBIN U HRVATSKOJ
5504
BOJAN PANDŽA
O LJUBITELJIMA HORORA
5516
STRIPOVI (ČETIRI JEDNOSTRANA STRIPA)

zs25 sadrzaj

Promocija Književne fantastike u Kući kralja Petra I

U petak 30. novembra s početkom u 19 časova, u Kući kralja Petra I(Vase Pelagića 40, Beograd) biće održana promocija četvrtog i petog broja časopisa Književna fantastika, javlja Art-Anima.

Plakat promocije

Na promociji učestvuju neki od brojnih autora čiji su tekstovi zastupljeni u pomenutim izdanjima: prof. dr Ljiljana Gavrilović (Etnografski institut SANU), prof. dr Mileta Prodanović (Univerzitet umetnosti u Beogradu), prof. dr Milan Ćirković (Astronomska opservatorija u Beogradu), Danilo Lučić (Kontrast izdavaštvo), pisci Zoran Stefanović, Adrijan Sarajlija i Nikola Petrović, kao i urednički tandem dr Mladen Jakovljević i Dragoljub Igrošanac. Promociju vodi književnica Laura Barna.

Četvrti i peti broj Književne fantastike, koncipirani kao pregled aktuelnog fantastičnog stvaralaštva u domaćim i svetskim okvirima, simbolično su posvećeni velikanima naučnofantastične književnosti, Filipu K. Diku i Ursuli K. Legvin, koji su ovu vrstu literarnog stvaralaštva uzdigli iznad uobičajenih dometa žanra. Uz prozna dela savremenih majstora pisane reči poput Kena Lija, Džordža Sondersa, Milete Prodanovića, Naomi Kricer i Ivana Nešića, ova izdanja časopisa donose eseje, intervjue, te kritičke osvrte probranih proznih dela iz pera vrsnih proučavalaca fantastike.

Oba broja objavljena su kao plod saradnje sajta Art-Anima.com i renomirane izdavačke kuće Kontrast, u atraktivnom formatu i grafičkoj opremi.

Promocija Književne fantastike biće održana u sklopu autorskog projekta Laure Barne „Isidora nas sluša“, a pod pokroviteljstvom Gradske opštine Savski venac, Kuće kralja Petra I i Udruženja građana „Organizacija“.

Ulaz je slobodan.

 

4. i 5. broj časopisa Književna fantastika

4. i 5. broj časopisa Književna fantastika

Tribina Društva ljubitelja fantastike LK: Prezentacija – Almanah Književna fantastika

Promocije četvrtog broja Književne fantastike se zahuktavaju – posle Dom kulture Studentski grad, najnovije druženje je upriličeno u Društvu ljubitelja fantastike “Lazar Komarčić”, u okviru njihovog redovnog tribinskog programa. Ovoga puta o časopisu su govorili predstavnik izdavača Kontrasta – Danilo Lučić, uz moderatorstvo Bojana Butkovića (u poslednji čas zamenio bolesnog Žarka Milićevića) i urednik Dragoljub Igrošanac.

Knjizevna fantastika 4 u LK

Dragoljub Igrošanac je podsetio da je ovo prvi broj Književne fantastike koji se realizuje sa novim izdavačem, ali da je koncept ostao isti, uz jednu izmenu – smanjen je broj priča, ali se išlo na kvalitet, pa je tako objavljena nagrađivana “Papirna menažerija” Kena Lija i najbolji rad sa konkursa koji je raspisan za priče koje bi ušle u Književnu fantastiku, a gde je pobedio Ivan Nešić sa “Glasovi u plastici”.

“Bio sam u žirijima na konkursima u regionu, tu bi od stotinjak pristiglih priča bilo objavljive dve, plus 4-5 na kojima bi trebalo još da se poradi. Na ovom konkursu – gde je za pobednika bila obezbeđena novčana nagrada od 100 evra, bilo je dalekvo više kvalitetnijih radova. Od oko 150 pristiglih priča oko 40 ih je bilo objavljivo u regionalnim zbirkama, a deset ih je bilo izuzetno dobro. Iako je bio dogovor da se objavi samo jedna, morao sam da predložim izdavaču da i njih uzmemo u obzir, tako da je odlučena da se devet priča objavi u zasebnoj zbirci”, rekao je Igrošanac.

Interesantno je da je informacija o nagradi u pojedinim medijma dočekana sa podsmehom (“100 evra, pa šta” – bio je jedan od odgovora koje je Dragoljub dobio kada je poslao informaciju medijima), ali je interesantno znati da je cena kratke priče na zapadu minimum – 50 evra/dolara. Ispod nje se ne ide, u šta su se uverili i ljudi iz Književne fantastike kada su kontaktirali strane pisce i dogovarali saradnju i objavljivanje njihovih kratkih priča.

Danilo Lučić, iz Kontrasta, je potvrdio ono što je Bojan Butković konstatovao – da su zbirke priča nepopularne kod izdavačkih kuća, ali da oni smatraju da je nedopustivo da ljudi koji se bave izdavačkim poslom ne obraćaju pažnju i na kratke priče, pesme, drame…

“Mi smo, donekle, postali i prepoznatljivi po tome što objavljujemo neke forme koje drugi neće. Ne mora sve da se isplati kroz samu prodaju u knjižarama”, naglasio je on i dodao da oni nisu izdavač koji će prevashodnu juriti profit.

Pošto su prepoznati, takođe, kao neko ko posvećuje pažnju Filipu K. Diku, Lučić je najavio da će za Sajam knjiga da objave “Suvišni izveštaj”, dok sledeće godine sledi još šest knjiga proslavljenog SF pisca.

Dragoljub Igrošanac je naglasio da bi časopis kao Književna fantastika trebao da izlazi 3-4 puta godišnje, ali da to sada jednostavno nije moguće – bez pomoći države ili nekog sponzora. Tiraž ovog broja je 500 primeraka, i on će se prodavati sigurno godinama. Novi broj stiže naredne godine, uz novi konkurs za kratku priču, a zbirka sa onih devet priča koje su izabrane za objavljivanje, možda se pojavi do Sajma knjiga, ako ne – onda već u novembru.

Društvo ljubitelja fantastike “Lazar Komarčić”: Prezentacija: Almanah Književna fantastika

Društvo ljubitelja fantastike “Lazar Komarčić” održava svoj redovni program svakog ponedeljka u Domu omladine (Tribinska sala na prvom spratu, pored Američkog kutka), od 19.00.  Danas na programu:

LK

Književna fantastika pokrenuta je 2014. godine, kao godišnja publikacija čiji je osnovni cilj predstavljanje preseka aktuelnog stvaralaštva kako na domaćoj tako i na svetskoj sceni fantastike.

Konceptualno, publikacija  predstavlja štampanu refleksiju sajta Art-Anima, pri čemu se u prvi plan ističu segmenti posvećeni proznim delima i esejistici, ali naročita pažnja se pridaje i recepciji aktuelnih dela, intervjuima sa značajnim piscima, preplitanju fantastične književnosti sa drugim umetnostima…

Prva tri izdanja ove publikacije objavljena su u formi almanaha u periodu od 2014. do 2016. godine, a od 2017. godine, kroz saradnju sajta Art-Anima sa Kontrast izdavaštvom, Književna fantastika počinje da se objavljuje u formi časopisa magazinskog tipa.

Ovo prvo magazinsko izdanje Književne fantastike otvara kratko prozno ostvarenje „Papirna menažerija“, koja je američkom piscu kineskog porekla Kenu Liju 2011. godine donela tri najznačajnija svetska priznanja za fantastičnu književnost: Nebulu, Hugo i Svetsku nagradu za fantastiku. Domaću scenu fantastike u ovom broju predstavlja Ivan Nešić, čija je priča „Glasovi u plastici“ proglašena za najbolju na konkursu našeg časopisa, u organizaciji sajta Art-Anima i Kontrast izdavaštva.

Učestvuje: Dragoljub Igrošanac, urednik sajta Art-Anima i Književne fantastike

"Književna fantastika" br. 4 predstavljena u DKSG

Knjižara “Magistrala” u Domu kulture Studentski grad je bila mesto promocije “Književne fantastike”, čiji je četvrti broj trenutno aktuelan. O ovom projektu govorili su Dragoljub Igrošanac, Mladen Jakovljević, Danilo Lučić i Mihajlo Vitezović.

Knjizevna fantastika 4 u DKSG

Dragoljub Igršanac, čovek koji stoji iza sajta Art-Anima i projekta Književna fantastika, objasnio je prvo ideju samog almanaha (prva tri broja), odnosno časopisa koji treba da pruži uvid u kvalitetna dela iz žanra, da pruži priliku domaćim autorima da pišu i da za to budu nagrađeni, ali i da itekako isprati esejistiku i kritiku kako bi i na tom fonu predstavili kvalitetno stvaralaštvo.

Danilo Lućić, je ispred izdavačke kuće Kontrast, naglasio da oni posvećuju pažnju promovisanju svih kvalitetnih književnih oblika, pa samim tim i fantastike. “Rešeni smo da nastavimo sa podrškom, a dogovorili smo se da sam časopis izlazi jednom godišnje”, rekao je on.

Dr Mladen Jakovljević, jedan od urednika Književne fantastike, kaže za časopis da on nije zamišljen da bude pre svega ekonomski isplativ već da pokaže da fantatsika ima “težinu”. “Ono što mi je drago je to što kod nas ima sve više studija o fantastičnoj književnosti, a uskoro ćemo dobiti doktorske radove o Ursuli Legvin ali i o postapokaliptičnim delima”, naglasio je on.

Dramaturg Mihajlo Vitezović je bio predstavnik autora zastupljenih u četvrtom broju “Književne fantastike” koji je pokazao razliku između književnog predloška Teda Čianga i filma “Dolazak”, pa je okupljenima pričao o ideji skretanja pažnje na pitanje kadriranja, muzike i drugih “ne-književnih” elemenata koji su tako bitni za film, a na primeru dela koje je rađeno na osnovu priče.

Za kraj promocije Dragoljub Igrošanac je najavio da bi u narednim brojevima Književne fantastike hteli da skrenu pažnju i na fantastičnu poeziju koja ima itekako toga da ponudi, a o njoj se malo zna.