Promocija “Poslednje kapi” u Domu kulture Studentski grad

Promocija romana POSLEDNJA KAP Dragana Jovićevića, u Domu kulture Studentski grad, klubu-knjižari Magistrala, u četvrtak 30. juna u 19 sati. Postapokaliptični vampirski roman nastao je po istoimenom filmu Miroslava Lakobrije i scenariju Dušana Bulića. Biće reči o apokalipsi u književnosti, vampirima na filmu i žanrovskoj literaturi.

9. Japanizam (1. dan)

Od interesantnih dešavanja za fanove fantastike, izdvajamo:

VELIKA SALA

13h – “Devojka koja je skakala kroz vreme” – projekcija fanovske sinhronizacije na srpskom jeziku

RapidDub FanDub Studio, predstavlja sinhronizaciju filma “Devojka koja je skakala kroz vreme”, kultnog ostvarenja reditelja Mamorua Hosode. Cilj RapidDub Studija je da predstavi anime kulturu na najbolji način, kroz srpski jezik i glasovnu glumu – hobi, nekima i posao, koji je svim članovima toliko drag. Ove godine grupa je glasanjem i razmatranjem opcija izabrala ovaj film. Uloge su podeljene među članovima po dogovoru najiskusnijih u grupi, odradio se prevod, a zatim snimljeno u kućnim “do it yourself studijima” (“kod Vuka” “kod Make” i “kod Nere”). Montažersku magiju učinio je Luka i završno delo nastalo iz velikog truda i rada je pred vama.


20:30h – Projekcija filma: “Dečak i Zver”

Režija: Mamoru Hosoda

Produkcija: Studio Chizu, 2015

Trajanje: 120 minuta

Mamoru Hosoda s punim pravom važi za jednog od najkvalitetnijih anime stvaralaca danas, a njegovi bioskopski filmovi zasluženo stiču kultni status među publikom. Evo i jedne zanimljive činjenice – otkako Sakurabana počela sa radom, svi Hosodini filmovi su se prikazivali u okviru Japanizma: “Devojka koja je skakala kroz vreme” 2008. godine (i ovog leta, ali sinhronizovano), “Letnji ratovi” 2010, i među gledaocima obožavana “Vučja deca” 2013. Stoga nam je posebno zadovoljstvo da domaćoj publici predstavimo najnovije Hosodino delo.

“Dečak i Zver“ je priča o odrastanju koja prati Kjutu, nesrećnog i neprilagođenog dečaka iz sveta ljudi i Kumatecua, usamljenu Zver iz paralenog univerzuma. Kumatecu sasvim neočekivano i prilično nevoljno postaje staratelj i učitelj mladom Kjuti. Veza između njih, iako često veoma burna, vremenom postaje sve jača i nadvladava samoću koja ih je ceo život pratila. Njihov susret je početak jedne avanture koja prevazilazi granice mašte…


AMERIKANA

14h – Akademski blok – tribina: “Opasne veze: anime, (robo)ženskost i tehnologija”

Svet animea gusto je naseljen brojnim ljudskim, neljudskim i post-ljudskim bićima, za koja veze tela i tehnologije igraju važnu ulogu. Pol/rod glavnih protagonista i protagonistkinja različitih anime ostvarenja važan je za oblikovanje radnje, ali i utiče na profil žanra u širem smislu: dozvoljavajući da se pod okriljem mašte konvencionalne rodne uloge prevaziđu ili olabave ujedinjenjem sa različitim vrstama tehno-proteza i interfejsa, anime služi kao prostor ispitivanja drugačijih modela bivanja rodom, uvek na granici između zbilje i utopije. Ženski roboti, androidi, kiborzi, mecha pilotkinje i druga, slična tehno-posredovana bića, prikazuju kako danas zamišljamo rodne identitete u sprezi sa tehnologijom, i na koji način se ustaljene ideje o tome šta znači biti žena ili muškarac reprodukuju, preispituju, ali i odbacuju u žanru fantastike. Da li se negde duboko u humanoidnoj mašini skriva pol, ili „biti žena“ postaje samo konvencionalni označitelj, u susretu sa mašinskim i drugim ekstenzijama ljudskosti? (“I feel confined, only free to expand myself within boundaries”, što bi rekla Major Kusanagi)

Potpisivanje “Družine Dardaneli” u Darkwood-u

Autori Družine Dardaneli – scenarista Pavle Zelić i crtač Dragan Paunović potpisuju, pišu jedinstvene posvete i crtaju fantastične ilustracije u albumima “Poljubac leptirice” i “Zločin na Svetskoj izložbi” u strip knjižari Darkwood. Ne propustite priliku da dobijete crtež po narudžbini i posvetu samo za vas! A čak i ako ne stignete na vreme, ostavljamo sasvim dovoljno potisanih primeraka u knjižari za dalju prodaju za svakog ko želi da ima nešto posebno u svom primerku…

Od danas u bioskopima: VDDŽ – Veliki dobroćudni džin

Novi film Stivena Spilberga „VDDŽ – Veliki dobrocudni džin“ prikazivaće se u bioskopima od 30. juna.

Ovo je uzbudljiva priča o desetogodišnjoj devojčici Sofi iz Londona i misterioznom džinu koji je upoznaje sa čudnovatim i opasnim svetom džinova.

Film o neobičnom prijateljstvu je za celu porodicu i za sve generacije jer će nam pokazati šta znači hrabrost, kako slediti snove, kako se suprotstaviti strahu, kako se izboriti sa rastankom.

Film je zasnovan na knjizi „VDDŽ“, slavnog Roalda Dala, koja je objavljena 1982. godine i od tada oduševljava čitaoce svih uzrasta.

Knjiga, za koju je ilustracije napravio Kventin Blejk, prethodno je adaptirana kao animirani film za britansku televiziju, 1989. godine.

Tridesetak godina Stiven Spilberg je radio na ovom filmu, stvarao svet džinova i gradio temelje filmske priče koja je napokon ugledala svetlost dana.

 

U vreme kada se Spilberg upoznao sa knjigom, filmska tehnika nije bila dovoljno dobra da bi mogao da stvori čarobni svet džinova kako ga je zamislio.

Nova adaptacija ujedinila je ponovno Spilberga i scenaristu neponovljivog „E.T.-a“, Melisu Metison, kojoj je ovo poslednje životno delo.

Zanimljivo je i da je jedan od najpoznatijih kompozitora filmske muzike, Džon Vilijams, komponovao muziku za „VDDŽ“.

Film je sinhronizovan na srpski jezik a glas džinu podario je Slobodan Boda Ninković.

Koliko epizoda ima do kraja "Igre prestola"?

Producenti “Igre prestola” potvrdili su da su preostale još samo dve sezone svetski popularne serije koja se emituje na kanalu HBO.

Tanjug / Helen Sloan/HBO via AP

Dejvid Beniof i D.B. Vajs ranije su sugerisali da se približavaju samom kraju serije, ali su sada, u intervjuu za Deadline, izjavili da će pred gledaocima biti još samo 13 epizoda – sedam u sedmoj i šest u osmoj sezoni, a da će svaka epizoda imati budžet od 10 miliona”.

“Govorimo o još dve sezone. Od početka smo želeli da to bude serija od oko 70-75 sati. Recimo da je za sada plan da to bude 73”, rekao je Beniof.

Producenti imaju jasnu viziju priče.

“Kraj nam je poznat već neko vreme i idemo ka njemu”, kaže Beniof.

Džordž R.R. Martin, autor knjiga “Pesma leda i vatre” koja je osnov za “Igru prestola”, verovatno nije zadovoljan skraćivanjem sezona.

Serija je već nadmašila njegove knjige, ali je 2014. rekao da priželjkuje da sezone imaju po 13 epizoda.
Emitovanje 7. sezone trebalo bi da počne u proleće naredne godine.

Rekordna gledanost 10. epizode 6. sezone Igre prestola

Poslednja epizoda šeste sezone popularne američke serije “Igra prestola”, koja se prikazuje na kanalu HBO, ostvarila je juče najveću gledanost od početka prikazivanja, saopštili su autori serijala.

Foto: Screenshot

Desetu, poslednju epizodu šeste sezone pratilo je 8,9 miliona gledalaca u premijernom ili repriznom terminu, u odnosu na 8,1 milion gledalaca koji su pratili poslednju epizodu pete sezone, navela je kompanija za istraživanje javnog mnjenja Nilsen.

Od početka prikazivanja 2011. godine, gledanost serije snimljene po istoimenom romanu Džordža R. R. Martina neprekidno je rasla. Prvu epizodu prve sezone pratilo je samo tri miliona ljudi.

Šesta sezona prva je koja ne prati u potpunosti roman, iako je HBO ranije već odstupao od originalne priče.
Autori serije Dejvid Beniof i Danijel Bret Vajs rekli su u intervjuu objavljenom danas na sajtu Dedlajn da se bliži kraj serije i da su u planu još najviše dve sezone.

Društvo ljubitelja fantastike “Lazar Komarčić”: Veliki gikovski kviz

Redovni sastanci Društva ljubitelja fantastike “Lazar Komarčić” održavaju se svakog ponedeljka u Domu omladine (Tribinska sala na I spratu, pored Američkog kutka), od 19.00. Ovo je poslednji termin pred letnju pauzu (jul-avgust).

Kraj sezone svečano obeležavamo surovim obračunom u bespotrebnom znanju iz oblasti fantastike diljem svih žanrova, pravaca i medija (film, serije strip, muzika, književnost…). Kroz mučno iskušavanje znanja i veština učesnika doći ćemo do novog nosioca titule Žive Enciklopedije, Poznavaoca Skrivenih Učenja, Depoa Zaludnih Činjenica.

Dođite, blamirajte se, zabavite se, i naučite nešto sa nama, obećavamo gikovsku zabavu i gikovske nagrade

Autor, voditelj, i prošlogodišnji pobednik: Miloš Petrik

Od 01.00 do 04.00 845. Pogled iz svemirskog broda

Ove noće, između nedelje i ponedljka – od 01.00 do 04,00, na talasu Beograda 202, biće emitovano 845. izdanje emisije Pogled iz svemirskog broda. Šta se u noj može čuti:

Vreme je za još jedan “Japanizam” – manifestaciju koja uvek ima dosta toga interesantnog da ponudi, a šta je tu za ljubitelje fantastike otkriva Isidora Vlasak, ispred Sakurabane, organizatora ovog četvorodnevnog skupa. Tamara Lujaknajavljuje konkurs za priče na temu “Ukletog grada”, iz Borislav Pantić Čarobne knjige priča o stripu “Tajni ratovi”, Svetislav Filipović i Tihomir Jovanović predstavljaju nove brojeve svojih fanzina Tera i SF Portal, a čućete i kako su učesnici tribine u klubu”Lazar Komarčić” komentarisali film “Iks-Men Apokalipsa”.

Ko su prave prostitutke u "Igri prestola"

Igra prestola (Game of Thrones) je hit TV serija koju milioni gledaju zbog zanimljivih priča, ratobornih likova i obilnih scena divljeg seksa i – golih žena.

Igra prestola - prave prostitutke

Javna je tajna da je većina tih golišavih sporednih glumica regrutovana iz industrije seksa, a ovog meseca dve žene su to i priznale u medijima. Jedna je Džozefin Gilan (27), koja u seriji tumači gipku kurtizanu Marej, a druga je Saida Voradži (41), koja je u prvoj i drugoj sezoni glumila prostitutku Armeku. Gilanova je izjavila da joj je uloga u seriji omogućila da konačno prestane da zarađuje kao prostitutka, a Saida i dalje pruža seksualne usluge.

– „Igra prestola“ me je spasla od života prostitutke i porno-glumice i ulila mi samopouzdanje – izjavila je riđokosa Džozefin za britanske medije. Dok je radila pod pseudonimom Sofi O’Brajen, Džozefin je naišla na oglas gde se traže glumice s prirodnim grudima, bez tetovaža, kojima ne smeta da budu nage pred kamerama, i poslala je svoju fotografiju.

– Oduševila sam se kad su me pozvali na audiciju, ali nisam imala ideju koliko će mi to promeniti život – kaže Džozefin, koja je debitovala 2012. u drugoj sezoni kao nova prostitutka koju uče kako da lažira orgazam.

Dzozefin Gillan

Sada je potpisala ugovor i za sedmu sezonu, a u međuvremenu je snimila još dva nezavisna filma. Njen život konačno je dobio smisao. Devojka koja je od 12. godine živela u hraniteljskoj porodici imala je pakleno detinjstvo, obeleženo silovanjima, drogom i alkoholom. Zbog tih iskustava osećala se nedostojnom normalne veze i okrenula se prostituciji.

Na snimanju „Igre prestola“ otkrila je još nekoliko devojaka iz sveta seks-industrije (Džesika Džensen, Samanta Bentli, Mejzi Di, Erin Voker i Sibel Kekili samo su neke od njih). One u seriji uglavnom igraju robinje i prostitutke koje paradiraju nage i učestvuju u orgijama. Među njima je i Saida Voradži, za koju je novinar britanskog tabloida, pod izgovorom da je obična mušterija, otkrio da pruža usluge kao maserka, ljubavnica i porno-zvezda pod imenom Sahara Najt po ceni od 40 do 900 funti. Ova muslimanka iz indijske porodice koja se doselila u London 1960. priznaje da je stekla dosta obožavalaca zbog serije, ali i da je na ulici niko ne prepoznaje jer se „oblači odrpano“. Na njenom sajtu piše da je okrenula leđa životu ortodoksne muslimanke, dok britanski tabloidi prenose da su je se zbog toga roditelji odrekli.

Saida Voradži

Serija koja je do sada osvojila 26 „Emija“ i ima oko devet miliona gledalaca po epizodi izazvala je i negativne komentare zbog scena silovanja, incesta, gnusnih ubistava, mučenja i nemoralnog seksa.

Engleski glumac veteran Ijan Mekšejn opasno je razljutio fanove izjavom da je to serija u kojoj nema ničeg više do “seksa i zmajeva”.

Džozefin Gilan, međutim, kaže da je sve samo fantazija.

– Gledajte zabave radi i uživajte ili nemojte ako ste baš preveliki moralni čistunci – poručuje ona.

Omiljeni filmski negativac vraća se u “Zvezdane ratove”

Džejms Erl Džouns našao se u glumačkoj postavi koja će se naći u novom filmu franšize Ratovi zvezda – Rogue One: A Star Wars Story.

Omiljeni filmski negativac vraća se u Ratove zvezda

Džejms Erl Džouns “pozajmio” je svoj glas moćnom gospodaru Sita ili Anakinu Skajvokeru, koji je u prvoj trilogiji bio rastrzan između sila Svetla i Tame. 

Podsećamo, radnja filma Rogue One smeštena je u vreme koje prethodi prvoj Star Wars trilogiji i pratimo priču kako i zašto su pobunjenici odlučili da ukradu planove za Zvezdu smrti. 

Ovo je prvi spin-off serijala o Ratovima zvezda i prvi koji u nazivu nema “epizoda” i rimske brojeve. Sledeće godine gledaće se Epizoda VIII, nastavak sage o porodici Skajvoker.

Da se Džouns vraća u ovu filmsku priču potvrdila je predsednica Lucks filma Kejtlin Kenedi, a rekla je: “Da, kratko će se pojaviti. Ali, u ključnom strateškom momentu u budućnosti, njegova uloga će izuzetno porasti.“