Krista Bel, muza Dejvida Linča, nastupa večeras u Beogradu

Zvezda najnovijeg Twin Peaks serijala i muza Dejvida Linča, talenovana muzičarka, glumica i model – Krista Bel, dolazi u Beograd sa svojim bendom u okviru aktuelne jesenje turneje na kojoj promoviše novi album “We Dissolve”.

U Twin Peaksu, ona se pojavljuje kao FBI agent Temi Preston i naravno, kao i sve Linčove dive, izgleda kao prava “femme fatale”.

Ali Krista Bel je i talentovana muzičarka, pa je kritičar časopisa NME opisao njen poslednji album slikovito: “Kao da Lana Del Rej peva pesma Serža Gejnsbura.”

Njena muzika spada u žanr opisan kao “dreamy pop”, a na njenom novom albumu, prisutan je i jak uticaj bristolske scene i sastava poput Massive Attack i Portishead, a ni ljubitelji džeza i soula, takođe neće ostati zapostavljeni.

Posle dve ploče koje je snimila s Dejvidom Linčom, ovoga puta sarađuje sa Džonom Perišom, koji stoji iza albuma PJ Harvey i sastava Sparklehorse i Giant Sand i shodno tome, ima znatno eklektičniji zvuk nego ranije.

Pored zanosne Kriste Bel, koja peva i svira gitaru, a čjii nastup Dejvid Linč opisuje rečima “Ona izgleda i peva kao san, san koji se ostvaruje”…, bend čine i Kristofer Smart bas gitara i vokal, Henson Kol gitara i Džejson Altman bubnjevi.

Krista Bel će sa svojim bendom nastupiti u Kulturnom centru Grad, u četvrtak, 30. novembra, od 21 sat, u okviru muzičkog dela Paralel festivala.

Danas u Foči promocija „Olujnog bedema“

U sali Gradskog pozorišta u Foči, u četvrtak, 30. novembra, biće promovisan roman „Olujni bedem“ Dejana Stojiljkovića.

„Olujni bedem“ je nastavak priče o vitezovima Reda Zmaja, o usponu i padu srpske srednjevekovne države, o opsadi Niša i bici na Pločniku.

U jesen 1386, nakon pada Pirota, moćna turska vojska predvođena lično sultanom Muratom stiže u dolinu Nišave.

Knez Lazar, svestan opasnosti po svoju državu, nije siguran gde će Turci udariti: na Kruševac ili na Niš.
Zato u moćnu tvrđavu grada na Nišavi šalje svog kuma, krajiškog vojvodu Milana Toplicu, sa zadatkom da, u slučaju osmanlijske opsade, zapoveda odbranom grada.

Ta kneževa odluka nije po volji kefaliji Nenadi, gospodaru Niša, koji će se zato sukobiti sa topličkim vojvodom, a sve se dodatno zaplete kada Nenada otkrije da njegova rođaka Dostana gaji naklonost prema mladom vitezu, iako je obećana drugom proscu.

I dok se Niš sprema za veliku bitku, vitezovi Reda Zmaja, vojvoda Ivan Kosančić i Pavle Orlović, u potrazi su za Milošem Obilićem, koga nalaze na krajnje neočekivanom mestu.

Dodatni njihov zadatak biće da iz Niša pod opsadom iznesu mošti Svetog Prokopija. Istovremeno, u pustinjskom gradu na obodima carstva derviš Edhem i mladi princ Bajazit bore se sa silama i iskušenjima koji nisu od ovoga svijeta…

Promocija, na kojoj će govoriti profesor srpske književnosti Goran Maksimović i autor Dejan Stojiljković, počeće u 19,00 časova.

DANAS: A šta bi bilo da Jugoslavija i dalje postoji?

Jugoslavija ne može da se povrati, previše je živih koji su je rasturili, a sada su se samo zadenuli nacionalizmom, istakao je Marko Vidojković večeras u Dorćol platzu na promociji svoje nove knjige ,,E baš vam hvala”, u kojoj fiktivno Jugoslavija i dalje postoji.

  A šta bi bilo da Jugoslavija i dalje postoji?

Kao gosti promocije, na dan obeležavanja bivše republike, govorili su novinar Teofil Pančić i glavni i odgovorni urednik ,,Danasa” Dragoljub Draža Petrović.

Roman se bavi pitanjem koje smo svi barem jednom sebi postavili, šta bi bilo da je Jugoslavija nastavila da postoji, započinje Teofil Pančić.

-Ta tema je oduvek bila prisutna, lebdela je u vazduhu i samo je bilo pitanje kada će je neko ščepati. Roman ima potencijal široke prihvaćenosti, ali će biti zanimljiv i onima koji su sladokusci alternativne istorije, jer upravo govori o nama, naglašava Pančić.

Na stvaranju knjige Vidojković je radio tri godine, a ideju za nju pronašao je u filmu ,,Otadžbina” sa Rugerom Hauerom.

– Prvobitno sam želeo da napišem horor roman, jer me je uvek interesovao taj kontrast između idealne Jugoslavije i onoga što je usledilo. I shvatio sam da nigde nisam mogao da nađem taj idealan period, jer je krajnji ishod bio produkt svega onoga što se dešavalo prethodno u njoj. Onda sam došao na drugu ideju da bi bilo lepo pomeriti Jugoslaviju u sadašnjost i sukobiti je sa bivšom Jugoslavijom, opet u sadašnjosti. Jer, univerzum se deli na dva dela, na onaj u kojem je neka odluka doneta i na onaj u kojem nije. Ta odluka bi bila pad aviona 3. juna 1989. godine sa svim predsednicima tadašnjih republika, osim Ante Markovića i vojnog rukovodstva i tada bi Jugoslavija nastavila da postoji, i onog dela univerzuma u kojem se ta avionska nesreća nije desila i dovela je do ovog našeg univerzuma, objašnjava Vidojković.

Ovom knjigom, Vidojković je uspeo da napravi novu vrstu nostalgije, nostalgije prema onoj Jugoslaviji koju je on opisao u svojoj knjizi, kaže Dragoljub Draža Petrović.

Vidojković ističe da on nema ružna sećanja na Jugoslaviju, već da sve posmatra sa realnog aspekta.

– Ostaju mi uspomene na divno detinjstvo, prema njemu gajim simpatije, ali ta zemlja nije odolela istorijskim izazovima, i onog trenutka kada je trebalo da se pretvori u demokratsko i građansko društvo, ona se raspala u krvavom građanskom ratu, zaključuje Vidojković.

Knjiga je izdata i u Hrvatskoj gde je dobila samo pozitivne kritike.

"Misija: Muzej" predstavljena preko puta Narodnog muzeja

U galeriji Artget je održana promocija nove knjige Ivane Nešić “Misija: Muzej”, koja dolazi posle “Zelenbabinih darova” i “Tajne nemuštog jezika”. No, ovoga puta nije reč o novom nastavku Mikinih doživljaja, već nešto namenjeno malo starijoj publici, sa glavnim junacima koji će da “zaglave” u detektivskoj priči, a sve to se dešava u Narodnom muzeju! Pa, kada se već Narodni muzej renovira, barem je promocija bila “preko puta” njega.

Ivana i Ivana

Publika je pre obraćanja najavljenih govornika bila u prilici da vidi jedan video klip u kojem je mogla da dobije neke osnovne podatke o knjizi od Ivana Nešić – ubrzo je sama autorka mogla i uživo da priča pred okupljenima.

O knjizi su govorili: Anđelka Ružić – urednica u “Kreativnom centru”, Petar Petrović – kustos Narodnog muzeja u Beogradu, Ivana Nešić – autorka knjige, Ana Nedeljković – vizuelna umetnica i Pavle Zelić – pisac, strip scenarista i kritičar.

Pavle u Misiji

Fantastični životi naših slikara, ali i skretanje pažnje na to u kakvom su stanju muzeji je nešto što je o ovoj knjizi istakla Anđelka Ružić, pre nego što je pozvala Petra Petrovića da kaže kako je on doživeo novu Ivaninu priču. “Ja sam se pitao kada će Ivana da napiše ovakvu priču. Nama, u muzeju, je potrebno da vidimo šta to traže deca da bi mi znali kako da ih provedemo kroz muzej i da se ona posle vrate. Ova knjiga mora da ima nastavak, to nije nemoguća misija!”, rekao je on.

Ivana Nešić, koja se od nedavno može pohvaliti da je ušla i u lektiru (sa “Zelenbabinim darovima”), pa je to prokomentarisala sa “sada ću ja da smaram petake”, za odluku da napiše “Misiju: Muzej” glavna je njena želja da razreši dva problema – na koji način jedan pisani narativ može biti domaćin izložbe, a sa druge kako osnovcima predstaviti tu temu a da im bude interesantna. Tako je ona svoje, za umetnost nezainteresovane mlade junake, uvukla u svet Narodnog muzeja uz pomoć video igre.

Ana Nedeljković, koja i sama u okviru Kulturnog centra Beograda radi na približavanju umetnosti mladima, kaže da je knjiga divan detektivski roman o umetnosti, ali i da otvara dva pitanja – čemu služi slika (okačena na ekser na zidu) u 2017. godini, ali i čemu služe muzeji (sa slikama okačenim na ekserima) 2017. godine. “Tvoja knjiga nudi definitivno interesantan način kako zainteresovati decu za umetnost”, kaže Ana i nada se da bi i drugi mediji mogli da se pozabave sličnom temom, a da bi bilo super kada bi “Misija: Muzej” mogla da se napravi kao VR-projekat.

Pavle Zelić, koji je malo kasnio pošto je bio na tribini o Kortu Maltezeu, nije krio svoje oduševljene Ivaninom knjigom. “Pročitao sam je u jednom dahu, ovde je prisutno veliko umeće jer znamo da je najteže pisati za decu i komedije. Sama knjiga pokazuje neobuzdanu imaginaciju, ima ti u fantastike i SF elemenata, ali jako je važno da likovi nisu ispali stereotipni, da svaki ima neki svoj ‘tvist’, i uz to reći da je jezik pogođen – ja verujem da današnji klinci tako pričaju”, rekao je Zelić, naglasivši i izuzetno važan doprinos Borisa Kuzmanovića koji je maestralno ilustrovao knjigu.

Na kraju promocije Ivana se družila sa postiocima i potpisivala knjige.

Ivana potpisuje Misiju Muzej

Promocija knjige "Misija: Muzej" od 19.00

Danas će se održati promocija knjige “Misija: Muzej” autorke Ivane Nešić.

Promocija će biti održana 29. novembar, u 19 h u Galeriji ARTGET Kulturnog centara Beograda (Trg Republike 5, I sprat )

Učesnici:
Ivana Nešić – autorka knjige
Petar Petrović – kustos Narodnog muzeja u Beogradu
Pavle Zelić – pisac, strip scenarista i kritičar
Ana Nedeljković – vizuelna umetnica
Anđelka Ružić – urednica u “Kreativnom centru”

Autorka Ivana Nešić poznata po hvaljenim i nagrađivanim knjigama „Zelenbabini darovi“ i „Tajna nemuštog jezika“ predstavlja nam svoj novi roman „Misija: Muzej“. Za razliku od prve dve knjige u kojima se bavi našom narodnom mitologijom i tradicijom, u novom romanu njena tema je srpsko slikarstvo. U svom prepoznatljivom maniru uz preplitanje humora i male doze strave prisutne tu tek da nas uvuče u uzbudljivu avanturu, ona komponuje ovaj zabavni detektivski roman u kojem nas upoznaje sa delima i životima velikih slikara: Katarina Ivanović, Sava Šumanović, Milena Pavlović Barili, Nadežda Petrović, Paja Jovanović samo su neki od junaka koje srećemo u ovoj knjizi.

Kao istoričar umetnosti i zaljubljenik u stvaralaštvo ovih umetnika ona će nam skrenuti pažnju na dve stvari: pre svega na sjajne i uzbudljive živote naših velikih slikara, poruke i ideje za koje su se borili, a potom i na stanje u kojem se nalaze današnji muzeji.

Ivana Nešić već se dokazala kao dobar pripovedač, o tome svedoče nagrade „Neven“ i „Rade Obrenović, kao i to što je knjiga „Zelenbabini darovi“ uvrštena u lektiru. Roman „Misija: Muzej“ namenila je starijim osnovcima ali i svim mladim ljubiteljima likovnog stvaralaštva. U knjizi su korišćene reprodukcije Narodnog muzeja uz ilustracije koje je uradio Boris Kuzmanović.

O romanu
Anđela se suočila sa užasom srednjeg intenziteta: umesto da s drugarima igra igricu kao što je isplanirala, biva na prevaru odvučena u muzej. No, poseta muzeju će proći mnogo drugačije nego što je Anđela očekivala. Šta Anđelina igrica i Sava Šumanović imaju zajedničko? Koliko je zabavno igrati se loptom s malom Dubravkom? Šta se dešava kada mrtva priroda nije baš sasvim mrtva? Kuda su odleteli petlovi Paje Jovanovića? I najvažnije: Mogu li tri osnovca i jedna tetka, koja im zapravo nije tetka, pomoći muzeju da se izbavi iz velike nevolje?

Deo prvog poglavlja knjige “Misija:Muzej” pročitajte na sajtuhttp://www.kcknjizara.rs/akcije?b=C631

Promocija novog romana Marka Vidojkovića u Dorćol Platzu

Evo prilike da se obnovi sećanje u sredu, 29. novembra od 18 sati u Dorćol Platzu na promociji književnog hita ove jeseni, novog romana Marka Vidojkovića „E baš vam hvala“!

„Čitaoci koji se sećaju Jugoslavije moći će, nakratko, da se vrate zemlji koja je od njih oteta pre skoro tri decenije. Imaće priliku da vide u kakvu je moćnu državu ona izrasla, ali i to na koji način bi jugoslovenski komunisti rešili naše tranzicione probleme. Ovaj roman je omaž jednoj izgubljenoj zemlji i prodatim idealima“, istakao je Vidojković.

O romanu „E baš vam hvala“ pored autora govoriće Teofil Pančić i Draža Petrović.

Horor o životu crnaca u Americi, "Beži!", osvojio tri nagrade Gotam

Na dodeli 27. Gotam nagrada u Njujorku, koje dodeljuje Projekat nezavisni filmski stvaralac (Independent Fulmmaker Project), horor “Beži!” je osvojio tri odličja: za režiju, scenario i nagradu publike.

Danijel Kaluja i Alison Vilijams u filmu "Beži!"

“Beži!” (Get Out) Džordana Pila, je horor priča o rasnim podelama u SAD. Glavni junak je Kris (Danijel Kaluja), crnac koji planira da upozna roditelje svoje bele devojke Rouz (Alison Vilijams). Ali, kada stignu u porodičnu kuću Rouzinih, Kris postaje svestan vrlo čudnog i potencijalno ubilačkog ponašanja okoline. On mora da se snađe u skoro sasvim belom okruženju, ne računajući “poslugu”, noseći se sa mikro-agresijama i diskriminacijom.

Kviz "Pesma leda i vatre"

Hydra TGC i Barkviz organizuju kviz “Pesma leda i vatre”, koji će se održti večras od 21 sat u “Hydra Tabletop Gaming Club-u” (Resavska 78) u Beogradu. Evo najave organizatora:

Pažnja, pažnja! Pozivamo sve Andale, Rojnare i prve ljude, decu šume i divljane, dotračke jahače, bravoške bankare i svu plemenitu krv stare Valirije, da dođu u utorak, 28. novembra u Hydra tabletop gaming club i učestvuje u kvizu posvećenom epskom serijalu Dž.R.R. Martina, “Pesma leda i vatre”. Sastavite tim od 3 do 5 igrača I pokažite nam da ste iskovali sve karike meštarskog lanca i da poznajete Martinov svet od zemlji večnog leda do Ašaija i senke.

Prijave timova nisu neophodne, ali budući da nemamo ideju koliko je zainteresovanih ljudi, nije loše uraditi je, čisto da biste na vreme zauzeli mesta, a i da bismo mi znali kako da organizujemo prostor 🙂  (Do nekih 65 ljudi je komotno, posle ćemo morati da malo smišljamo načine da optimizujemo prostor 🙂

Prijavljeni timovi:
1. Cersei’s Queensguard(*)
2. Бахата Хајдучија (4)
3. Tim X (3)

Veče Tomasa Ligotija u “Ljubimcu”

“Veče Tomasa Ligotija” biće održano večeras u Klubu Ljubimac (Cetinjska 15) sa početkom u 20 časova.  O Ligotiju i njegovoj prozi govori dr Dejan Ognjanović, urednik edicije „Poetika strave“ u Orfelinu.

Tomas Ligoti je jedan od najboljih živih pisaca horora. Ligoti bi se mogao opisati kao Kafka provučen kroz Tima Bartona u spoju sa Lavkraftom kroz filter Bruna Šulca. Iliti, naglašeno srednjoevropski senzibilitet smešten u grotesknu verziju Amerike – kao Kafkina Amerika, ali sa više klaustrofobije, beznađa i košmarne ikonografije…

Ovaj slikar najcrnjeg mraka prožet je nihilizmom čija su tri osnovna principa: 1) besmislenost – ili možda zlonamernost – principa realnosti iza materijalnog univerzuma; 2) stalna nestabilnost ovog univerzuma čvrstih formi, oblika i koncepata koji preti da kolabira ili mutira u nešto monstruozno i nepredvidivo; i 3) košmarnost svesne personalne egzistencije u takvom svetu.

Ponori neviđenog, lavirintski kosmosi u sopstvenim kapima krvi… Cvetovi ponora… Muzička kutija čija muzika otkriva bezumlje stvari… Najčistija esencija životne zlobe…. Pandemonizam… Arlekinske gozbe… Senke sa dna sveta… Noćne lekcije iz merenja kloakalnih sila… Vreme kao protok otpadnih voda… Izmet kosmosa, skatologija stvaranja… Ništavljenje sopstva… Kaljuge tmine…

Zamislite da je sve na svetu samo maska za najodvratnije zlo, čisto zlo čije je stvarno postojanje ublaženo samo našim slepilom da ga kao takvo vidimo, zlo u samom srcu stvari…

Do skoro je na srpskom bila objavljena samo jedna njegova priča i samo jedan kratki roman. Nedavno je Orfelin napokon objavio knjigu PISAR TAME (Grimscribe) – zbirku čarobnih, unikatnih, neverovatnih, otkačenih, košmarnih priča koje će vas inficirati, smestiti vam se u svest i podsvest i proganjati vas u jesenjim i zimskim mesecima koji dolaze.

Paladin i Tardis na Bookmate-u

Popularna aplikacija za čitanje elektronskih knjiga Bookmate nastavlja širenje u Evropi preko Balkana, počevši od Srbije, gde su sklopljena partnerstva sa najvećim domaćim izdavačima.

bookmate

Zvanično od 27. novembra, čitaoci u Srbiji imaju pristup Bookmate-ovom rastućem katalogu od preko 850 hiljada elektronskih knjiga, na dvanaest jezika – uključujući 1.500 naslova na srpskom jeziku i 300 hiljada​ ​knjiga​ ​na​ ​engleskom​ ​jeziku.

Bookmate je na domaćem tržištu već uspostavio saradnju s najvećim izdavačima, poput Lagune, Vulkana, Čarobne knjige, Znanja, Paladina, Tardisa, Otvorene knjige, Odiseje ​i drugih, a digitalizacija njihovih više nego brojnih izdanja već je u toku. Pored toga, u ponudi će se ubrzo naći i pojedina elektronska izdanja, takođe na srpskom jeziku, dostupna isključivo na servisu Bookmate.

Nakon što je pokrenuo servis u Srbiji, najjačem tržištu na Balkanu kad je reč o izdavaštvu, Bookmate u narednim mesecima planira i ulazak na hrvatsko tržište, kao i tržišta ostalih zemalja regiona.